Wednesday, May 18, 2022

Sanela Babić (Festival književnosti Imperativ): Kritičko razmišljanje umjesto rijalitija

NaslovnaKnjiževnostIntervjuSanela Babić (Festival književnosti Imperativ): Kritičko razmišljanje umjesto rijalitija

Cilj nam je da kroz različite festivalske programe ponudimo kvalitetan program publici sa različitim afinitetima.

Četvrti festival književnosti Imperativ počinje krajem ove sedmice 30. maja i trajaće do 3. juna. Neki od gostiju ovogodišnjeg festivala su Miljenko Jergović, Selvedin Avdić, Semezdin Mehmedinović, Drago Galmuzina, Marija Ratković, Milanka Blagojević. Osim toga, festival će gostima ponuditi i projekcije filmova inspirisanih književnim djelima.

Direktorica Festivala Sanela Babić je sa Glasom kulture pričala o poteškoćama koje su svi radnici u kulturi imali zbog pandemije, o ovogodošnjem vizuelnom identitetu Festivala, o ćirilici i latinici na najavnim plakatima festivala, te o tome kome je teže, autorima ili autorkama ili svima podjednako.

Kultura i COVID

Kao i prošlogodišnji i ovaj festival će biti obilježen pandemijom korona virusa. Ipak, želio bih da Vas pitam postoje li razlike u tome kako je ovo stanje uticalo na ovogodišnji festival u odnosu na prošlu godinu?

Prošlogodišnji festival je održan dva mjeseca poslije planiranog termina jer smo čekali da se otvore granice kako bi nam mogli doći svi pisci koji su bili pozvani na festival. Nažalost, zbog tada obavezne samoizolacije, gosti iz Hrvatske nam nisu mogli doći. Zadovoljni smo što ćemo ovogodišnji festival moći održati u punom kapacitetu, sa svim planiranim programima i što ćemo ugostiti pisce iz Srbije, Hrvatske, Crne Gore, ali i iz različitih dijelova Bosne i Hercegovine. Kao i do sada, poštovaćemo sve preporučene mjere zaštite.

I prošle i ove godine pandemija je zadala veliki udarac kulturi. Kulturne institucije su najduže bile zatvorene zbog zabrane okupljanja i kultura se polako počela seliti na internet. U najtežim danima pandemije, upravo su umjetnici i kulturni radnici bili oni koji su dali sve od sebe da nam oplemene dane u kojima smo bili „zatvoreni“. Dok se polako vraćamo na „staro normalno“ trebali bismo vratiti i svijest o tome da produkcija kulturnih i umjetničkih programa nije besplatna.

Slike i slova

Do sada ste programom “Note i slova” ukazivali na vezu između knjige i muzike. Ove godine je na redu i film. Možete li nam reći o čemu se radi i da li u budućnosti festivala možemo očekivati još više multimedijalnog sadržaja?

Književnost je već odavno isprepletena sa drugim vrstama umjetnosti. Koliko ste puta bili učesnik rasprave da li vam je bolji neki film ili knjiga prema kojoj je taj film snimljen? Cilj nam je da kroz različite festivalske programe ponudimo kvalitetan program publici sa različitim afinitetima. I vizuelni identitet ovogodišnjeg festivala čiji je autor multimedijalni umjetnik Hadron Higgs ukazuje na vezu između knjige, filma i grafičkog dizajna. Vizual je inspirisan Bredberijevim romanom Farenhajt 451, a festival ćemo otvoriti multimedijalnom izložbom „Oganj ili Svjetlost?“

Ove godine festival je dobio zanimljiv vizuelni identitet. Osim toga što su plakati koji su popratili festival stilski specifični i prepoznatljivi, ispisani su ćirilicom i latinicom. Možete li nam reći nešto o ovom konceptu?

Vizuelni identitet festivala u normalnoj državi bi izazvao diskusije o mnogo važnijim pitanjima od toga da li smo tekst na plakatu ispisali ćirilicom ili latinicom. Zbog toga smo ga ispisali i ćirilicom i latinicom, pismima čija upotreba je Ustavom BiH zagarantovana svim građanima.

Kroz vizuelni identitet smo pokušali da ukažemo na položaj književnosti i pisaca u društvu u kojem živimo, kao i na potrebu da se sačuva književnost bez cenzure i da prednost vrijednostima koje podstiču kritičko razmišljanje u odnosu na jeftina zadovoljstva poput televizijskih rialiti programa. 

Položaj književnica ja jednako loš kao i položaj književnika

Kao na prethodnim i na ovogodišnjem festivalu će biti prisutno mnogo autorki. Pitanje položaja žene u književnosti je, čini mi se, aktuelnije danas nego ikada prije. Kako Vi posmatrate ovo pitanje?

Umjetnički savjet festivala „Imperativ“ ne pravi program ni po kakvom „ključu“, pa ni polnom. Moglo se dogoditi da na festivalu bude samo nekoliko žena ili samo nekoliko muškaraca. Roman, zbirka priča ili poezije su dobri ili nisu. Trudimo se da predstavimo najbolje od književne produkcije iz prethodne godine, nimalo ne vodeći računa o tome da li je autor muško ili žensko. Položaj književnica ja jednako loš kao i položaj književnika. O tome bismo trebali razgovarati s ciljem pronalaženja sistemskih rješenja podrške autorima.

S obzirom da je festival i prodajnog karaktera, te da će na njemu mnogi značajni izdavači izložiti svoje knjige, pitao bih Vas za četiri godine ovoga festivala kakav ste utisak stekli o čitanosti knjiga u Banjaluci. Koliko se u ovom gradu čita?

Sajamski dio festivala na kojem se svake godine predstavi 13 izdavačkih kuća daje mogućnost publici da po sajamskim cijenama kupi nova izdanja knjiga kojih najčešće nema u banjalučkim knjižarama. Velika posjećenost sajma, ali i posjećenost promocija govori nam da publika postoji ako joj ponudimo kvalitetan sadržaj.

Ovaj program se realizuje u saradnji sa Fondacijom “Friedrich Ebert”.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

PREPORUČENI ČLANCI