Za Glas kulture razgovarali smo sa književnicom Milankom Blagojević o zastupljenosti suvremene hrvatske književnosti na našem području te na koje načine možemo podići svijest o kvalitetnom sadržaju koju nude različiti kulturni i književni sadržaji uopće. Ispred banjolučke podružnice HKD Napredak, razgovor u cjelosti prenosi nam Tatjana Marković.
Koliko su hrvatski suvremeni spisatelji zastupljeni na našim prostorima i postoji li uopće suradnja suvremenih spisatelja u regiji?
Književnost kao i cjelokupna umjetnost je univerzalna i za kulturu granice uopće ne bi trebale postojati. Spisatelji svakako surađuju i druže se, naročito je to aktuelno u posljednje vrijeme na književnim festivalima koji okupljaju spisatelje iz cijele regije. Suvremena hrvatska književna scena je veoma aktivna i spisatelji koji žive ili samo objavljuju u Hrvatskoj su popularni i čitani kod nas. Na književnom festivalu Imperativ koji se već godinama održava u Banskom dvoru u Banjaluci često gostuju spisatelji iz Hrvatske, tako da imamo priliku i uživo da ih čujemo i upoznamo.
Po Vašem mišljenju, koliko su zaista mladi upoznati sa hrvatskim spisateljima/pjesnicima na našem području, u općini Šamac?
Mislim da mladi inače slabo poznaju suvremenu književnost jer sa istom rijetko dolaze u dodir. U školi se programom proučavaju iste lektire godinama i suvremeni književnici još uvijek su slabo zastupljeni u školama. Postoji poneki entuzijastičan profesor koji svojim učenicima predstavlja i suvremenu književnost iako nije planirana u programu. Takav je primjer profesorica srpskog jezika i književnosti Nataša Tovirac, zaposlena u Srednjoškolskom centru Nikola Tesla u Šamcu, koja na dramskoj i recitatorskoj sekciji koristi tekstove suvremenih pisaca iz cijele regije.
Da li škola danas kao primarna ustanova može i u kojoj mjeri doprinijeti podizanju nivoa svijesti o usvajanju različitih kulturnih i književnih sadržaja?
Ovo pitanje se nadovezuje na prethodno i mislim da sam već odgovorila. Stvar je zapravo u pojedincima i njihovom ličnom angažiranju da se neke stvari promjene. Svakako da je i podrška nadležnih institucija bitna da bi takve promjene bile ozbiljnije i imale određenu težinu.
Šta biste Vi izdvojili i poručili mladima za poboljšanje i oplemenjivanje pismenosti?
Čitanje.
Koje su Vaše preporuke autora hrvatske književnosti?
Suvremeni autori iz Hrvatske i djela koja preporučujem:
1. Magdalena Blažević „U kasno ljeto“
2. Nada Kaurin „Dijagnoza“
3. Zoran Ferić „Putujuće kazalište“
4. Miljenko Jergović „Vjetrogonja Babukić i njegovo doba“
Ovaj program realizira se u suradnji sa sa projektom PRO-Budućnost.
Više o projektu na : https://www.probuducnost.ba